ŠTA NAM RASTE PO DEPOIMA? ISTRAŽIVANJE ZAGAĐENOSTI UZORAKA ZEMLJIŠTA SA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA I VAZDUHA IZ MUZEJSKIH I LABORATORIJSKIH DEPOA
Authors
Šarkić, TamaraBarać, Aleksandra
Ćirić, Milica
Nikodinović Runić, Jasmina
Đurić, Marija
Contributors
Crnobranja, AdamFilipović, Vojislav
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Plesni su ubikvitarni mikroorganizmi i nalaze se i u unutrašnjem i u spoljašnjem
životnom prostoru. Tamni i vlažni uslovi, koji su prisutni u zemlji,
ali i u muzejskim depoima, pogoduju razvoju i rastu gljiva. Gljive mogu napraviti
oštećenja na pokretnom kulturnom nasleđu, ali su mnogo veći problem
za ljudsko zdravlje, jer mogu uzrokovati različita alergijska stanja i
invazivne gljivične infekcije. Dodatno, kontinuirano izlaganje velikoj koncentraciji
gljivičnih spora u vazduhu predstavlja ozbiljnu zdravstvenu pretnju
po arheologe i muzejske radnike. Tokom ove godine autori su uradili pilot
istraživanje i uzorkovali vazduh iz osam muzejskih i laboratorijskih depoa,
kao i zemljište sa četiri arheološka lokaliteta. Cilj je bio da se identifikuje
prisustvo gljivica i bakterija u zemljištu sa arheoloških iskopavanja i vazduhu
u radnim i skladišnim prostorima, i time indirektno odredi rizik boravka u
ovakvim sredinama na zdravlje arheologa, kao i da se proceni biotehnološki
pot...encijal izolovanih zemljišnih mikroorganizama. Svi uzorci su poslati u
mikrobiološku laboratoriju na inkubaciju i na identifikaciju (direktna mikroskopija).
Bakterijska raznovrsnost je pokazana u svim uzorcima zemljišta,
a analiza plesni je pokazala prisustvo različitih vrsta u vazduhu, od kojih su
najprisutnije Aspergillus fumigatus i Aspergillus flavus. Iz svih uzoraka zemljišta
izolovan je Aspergillus terreus. U depoima dva muzeja identifikovana je gljiva Stachybotrys chartarum koja predstavlja ozbiljnu pretnju za razvoj
respiratornih alergijskih gljivičnih bolesti kod ljudi, kao što je bronhopulmonalna
mikoza. U radu će biti prikazani detaljni rezultati identifikacije izolovanih
gljiva iz uzorka zemljišta i vazduha i biće objašnjen njihov epidemiološki
značaj i potencijalni uticaj na razvoj različitih respiratornih bolesti povezanih
sa kontinuiranom ekspozicijom gljivičnim sporama iz vazduha, kao i predlog
epidemioloških mera i mere zaštite na radu.
Source:
Српско археолошко друштво XLVII скупштина и годишњи скуп: Програм, извештаји и апстракти, 2024, 129-130Publisher:
- Београд : Српско археолошко друштво
Note:
- XLVII Скупштина и годишњи скуп САД, Ниш, 30. мај – 1. јун 2024. године
Collections
Institution/Community
Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvoTY - CONF AU - Šarkić, Tamara AU - Barać, Aleksandra AU - Ćirić, Milica AU - Nikodinović Runić, Jasmina AU - Đurić, Marija PY - 2024 UR - https://imagine.imgge.bg.ac.rs/handle/123456789/2479 AB - Plesni su ubikvitarni mikroorganizmi i nalaze se i u unutrašnjem i u spoljašnjem životnom prostoru. Tamni i vlažni uslovi, koji su prisutni u zemlji, ali i u muzejskim depoima, pogoduju razvoju i rastu gljiva. Gljive mogu napraviti oštećenja na pokretnom kulturnom nasleđu, ali su mnogo veći problem za ljudsko zdravlje, jer mogu uzrokovati različita alergijska stanja i invazivne gljivične infekcije. Dodatno, kontinuirano izlaganje velikoj koncentraciji gljivičnih spora u vazduhu predstavlja ozbiljnu zdravstvenu pretnju po arheologe i muzejske radnike. Tokom ove godine autori su uradili pilot istraživanje i uzorkovali vazduh iz osam muzejskih i laboratorijskih depoa, kao i zemljište sa četiri arheološka lokaliteta. Cilj je bio da se identifikuje prisustvo gljivica i bakterija u zemljištu sa arheoloških iskopavanja i vazduhu u radnim i skladišnim prostorima, i time indirektno odredi rizik boravka u ovakvim sredinama na zdravlje arheologa, kao i da se proceni biotehnološki potencijal izolovanih zemljišnih mikroorganizama. Svi uzorci su poslati u mikrobiološku laboratoriju na inkubaciju i na identifikaciju (direktna mikroskopija). Bakterijska raznovrsnost je pokazana u svim uzorcima zemljišta, a analiza plesni je pokazala prisustvo različitih vrsta u vazduhu, od kojih su najprisutnije Aspergillus fumigatus i Aspergillus flavus. Iz svih uzoraka zemljišta izolovan je Aspergillus terreus. U depoima dva muzeja identifikovana je gljiva Stachybotrys chartarum koja predstavlja ozbiljnu pretnju za razvoj respiratornih alergijskih gljivičnih bolesti kod ljudi, kao što je bronhopulmonalna mikoza. U radu će biti prikazani detaljni rezultati identifikacije izolovanih gljiva iz uzorka zemljišta i vazduha i biće objašnjen njihov epidemiološki značaj i potencijalni uticaj na razvoj različitih respiratornih bolesti povezanih sa kontinuiranom ekspozicijom gljivičnim sporama iz vazduha, kao i predlog epidemioloških mera i mere zaštite na radu. PB - Београд : Српско археолошко друштво C3 - Српско археолошко друштво XLVII скупштина и годишњи скуп: Програм, извештаји и апстракти T1 - ŠTA NAM RASTE PO DEPOIMA? ISTRAŽIVANJE ZAGAĐENOSTI UZORAKA ZEMLJIŠTA SA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA I VAZDUHA IZ MUZEJSKIH I LABORATORIJSKIH DEPOA EP - 130 SP - 129 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2479 ER -
@conference{ author = "Šarkić, Tamara and Barać, Aleksandra and Ćirić, Milica and Nikodinović Runić, Jasmina and Đurić, Marija", year = "2024", abstract = "Plesni su ubikvitarni mikroorganizmi i nalaze se i u unutrašnjem i u spoljašnjem životnom prostoru. Tamni i vlažni uslovi, koji su prisutni u zemlji, ali i u muzejskim depoima, pogoduju razvoju i rastu gljiva. Gljive mogu napraviti oštećenja na pokretnom kulturnom nasleđu, ali su mnogo veći problem za ljudsko zdravlje, jer mogu uzrokovati različita alergijska stanja i invazivne gljivične infekcije. Dodatno, kontinuirano izlaganje velikoj koncentraciji gljivičnih spora u vazduhu predstavlja ozbiljnu zdravstvenu pretnju po arheologe i muzejske radnike. Tokom ove godine autori su uradili pilot istraživanje i uzorkovali vazduh iz osam muzejskih i laboratorijskih depoa, kao i zemljište sa četiri arheološka lokaliteta. Cilj je bio da se identifikuje prisustvo gljivica i bakterija u zemljištu sa arheoloških iskopavanja i vazduhu u radnim i skladišnim prostorima, i time indirektno odredi rizik boravka u ovakvim sredinama na zdravlje arheologa, kao i da se proceni biotehnološki potencijal izolovanih zemljišnih mikroorganizama. Svi uzorci su poslati u mikrobiološku laboratoriju na inkubaciju i na identifikaciju (direktna mikroskopija). Bakterijska raznovrsnost je pokazana u svim uzorcima zemljišta, a analiza plesni je pokazala prisustvo različitih vrsta u vazduhu, od kojih su najprisutnije Aspergillus fumigatus i Aspergillus flavus. Iz svih uzoraka zemljišta izolovan je Aspergillus terreus. U depoima dva muzeja identifikovana je gljiva Stachybotrys chartarum koja predstavlja ozbiljnu pretnju za razvoj respiratornih alergijskih gljivičnih bolesti kod ljudi, kao što je bronhopulmonalna mikoza. U radu će biti prikazani detaljni rezultati identifikacije izolovanih gljiva iz uzorka zemljišta i vazduha i biće objašnjen njihov epidemiološki značaj i potencijalni uticaj na razvoj različitih respiratornih bolesti povezanih sa kontinuiranom ekspozicijom gljivičnim sporama iz vazduha, kao i predlog epidemioloških mera i mere zaštite na radu.", publisher = "Београд : Српско археолошко друштво", journal = "Српско археолошко друштво XLVII скупштина и годишњи скуп: Програм, извештаји и апстракти", title = "ŠTA NAM RASTE PO DEPOIMA? ISTRAŽIVANJE ZAGAĐENOSTI UZORAKA ZEMLJIŠTA SA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA I VAZDUHA IZ MUZEJSKIH I LABORATORIJSKIH DEPOA", pages = "130-129", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2479" }
Šarkić, T., Barać, A., Ćirić, M., Nikodinović Runić, J.,& Đurić, M.. (2024). ŠTA NAM RASTE PO DEPOIMA? ISTRAŽIVANJE ZAGAĐENOSTI UZORAKA ZEMLJIŠTA SA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA I VAZDUHA IZ MUZEJSKIH I LABORATORIJSKIH DEPOA. in Српско археолошко друштво XLVII скупштина и годишњи скуп: Програм, извештаји и апстракти Београд : Српско археолошко друштво., 129-130. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2479
Šarkić T, Barać A, Ćirić M, Nikodinović Runić J, Đurić M. ŠTA NAM RASTE PO DEPOIMA? ISTRAŽIVANJE ZAGAĐENOSTI UZORAKA ZEMLJIŠTA SA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA I VAZDUHA IZ MUZEJSKIH I LABORATORIJSKIH DEPOA. in Српско археолошко друштво XLVII скупштина и годишњи скуп: Програм, извештаји и апстракти. 2024;:129-130. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2479 .
Šarkić, Tamara, Barać, Aleksandra, Ćirić, Milica, Nikodinović Runić, Jasmina, Đurić, Marija, "ŠTA NAM RASTE PO DEPOIMA? ISTRAŽIVANJE ZAGAĐENOSTI UZORAKA ZEMLJIŠTA SA ARHEOLOŠKIH LOKALITETA I VAZDUHA IZ MUZEJSKIH I LABORATORIJSKIH DEPOA" in Српско археолошко друштво XLVII скупштина и годишњи скуп: Програм, извештаји и апстракти (2024):129-130, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2479 .