@conference{
author = "Vojnović, Sandra and Stevanović, Milena and Lazić, Jelena and Pantelić, Lena and Milojević, Dušan and Ilić-Tomić, Tatjana and Nikodinović-Runić, Jasmina",
year = "2022",
abstract = "Iako su bioterapeutici doveli do revolucionarnih promena u lečenju raka,
dokazali svoju efikasnost u saniranju mikrobnih infekcija i lečenju ljudi sa
retkim bolestima, zbog visoke cene nisu svima dostupni. Inovativni pristup gde
otpad ulazi u sastav hranjivih podloga za gajenje bakterija bi mogao dovesti do
smanjenja cene bioterapeutika. Fermentacijom na skali od 5 L je dobijeno
nekoliko bioaktivnih prirodnih proizvoda, pri čemu je različit otpad bio izvor
hranjivih materija za gajenje mikroorganizama proizvođača. Prodigiozin,
sekundarni metabolit bakterije Serratia marcescens, dobijen je gajenjem S.
marcescens u tečnoj podlozi sa homogenizovanim mesnim nareskom, a prinos
prodigiozina je poboljšan čak 10 puta u poređenju sa standardnom podlogom.1
Kada je Pseudomonas sp. BK25H gajen u podlozi sa komponentama kuhinjskog otpada
dobijen je odličan prinos piocijanina od 12,5 mg L-1. Slično, aktinomicin D i
staurosporin, sekundarni metaboliti Streptomyces sp. BV365 i 410, su dobijeni
gajenjem proizvođača u hranjivim podlogama sa komponentama poljoprivrednog
otpada ili otpada dobijenog preradom lignoceluloze. S obzirom da neka od
navedenih jedinjenja dostižu komercijalnu vrednost od 2.500,00 evra za 1 mg
(https://www.sigmaaldrich.com/RS/en/product/sigma/s5921), dobijeni rezultati idu u
prilog ideji da bi se otpadne materije mogle koristiti kao jeftine sirovine za
proizvodnju vrednih hemikalija, uz istovremeno smanjenje njihove cene, pri čemu
bi se i količina otpadnih tokova redukovala., Иако су биотерапеутици довели до револуционарних промена у лечењу рака,
доказали своју ефикасност у санирању микробних инфекција и лечењу људи са
ретким болестима, због високе цене нису свима доступни. Иновативни приступ где
отпад улази у састав храњивих подлога за гајење бактерија би могао довести до
смањења цене биотерапеутика. Ферментацијом на скали од 5 L је добијено
неколико биоактивних природних производа, при чему је различит отпад био извор
храњивих материја за гајење микроорганизама произвођача. Продигиозин,
секундарни метаболит бактерије Serratia marcescens, добијен је гајењем S.
marcescens у течној подлози са хомогенизованим месним нареском, а принос
продигиозина је побољшан чак 10 пута у поређењу са стандардном подлогом.1
Када је Pseudomonas sp. BK25H гајен у подлози са компонентама кухињског отпада
добијен је одличан принос пиоцијанина од 12,5 mg L-1. Слично, актиномицин Д и
стауроспорин, секундарни метаболити Streptomyces sp. BV365 и 410, су добијени
гајењем произвођача у храњивим подлогама са компонентама пољопривредног
отпада или отпада добијеног прерадом лигноцелулозе. С обзиром да нека од
наведених једињења достижу комерцијалну вредност од 2.500,00 евра за 1 mg
(https://www.sigmaaldrich.com/RS/en/product/sigma/s5921), добијени резултати иду у
прилог идеји да би се отпадне материје могле користити као јефтине сировине за
производњу вредних хемикалија, уз истовремено смањење њихове цене, при чему
би се и количина отпадних токова редуковала.",
publisher = "Beograd : Srpsko biološko društvo",
journal = "Treći kongres biologa Srbije",
title = "Od otpada do bioterapeutika, Од отпада до биотерапеутика",
pages = "253",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1751"
}