Molekularna dijagnostika Fabrijeve bolesti kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom nepoznate etiologije
Молекуларна дијагностика Фабријеве болести код пацијената са хроничном бубрежном инсуфицијенцијом непознате етиологије
Autori
Parezanović, MarinaStojiljković, Maja
Anđelković, Marina
Stevanović, Nina
Spasovski, Vesna
Ugrin, Milena
Komazec, Jovana
Tošić, Nataša
Pavlović, Sonja
Ćelić, Dejan
Vučenović, Jelica
Skakić, Anita
Ostala autorstva
Živić, MiroslavPetković, Branka
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Fabrijeva bolest (FB) je retka, monogenska bolest, koja se odlikuje veoma
heterogenom kliničkom slikom izazvanom promenama u genu GLA, smeštenom na
dugom kraku hromozoma H. Usled narušene funkcije lizozomalnog enzima α-
galaktozidaze A dolazi do nagomilavanja Gb3 supstrata, što dovodi do
multisistemskih oštećenja. Precizna molekularno-genetička dijagnoza je
esencijalna kako bi se pacijentima omogućilo pravovremeno lečenje. U našoj
studiji, analizirano je 95 ispitanika suspektnih na FB Sangerovim
sekvenciranjem svih egzona i okolnih intronskih regiona gena GLA, nakon čega je
izmerena relativna ekspresija kod 6 pacijenata. Genetičkom analizom kod 3
pacijenta detektovana je kodirajuća varijanta (p.D313Y), dok je kod 10 pacijenata
detektovana kombinacija intronskih varijanti, opisanih kao kompleksni
intronski haplotip (KIH). KIH1 (c.-10C>T, c.370-81_370-77delCAGCC, c.640-
16A>G, c.1000-22C>T), najčešći haplotip, detektovan je kod 7 (7,4%) pacijenata.
Uprkos normalnim biohemijs...kim parametrima, rezultati RT-qPCR metode
pokazali su snižen nivo ekspresije gena GLA u perifernoj krvi za 9,1%, 7,4%,
46,3% kod dve pacijentkinje (KIH1) i jedne pacijentkinje kod koje je detektovana
promotorska varijanta c.-10C>T, respektivno, ukazujući na potrebu dodatnih
analiza za konačno uspostavljanje dijagnoze FB. Uzevši u obzir da efekat
intronskih haplotipova nije funkcionalno okarakterisan, naša studija ukazuje
na važnost analiziranja intronskih regiona gena GLA kao potencijalnih
genetičkih modifikatora FB.
Фабријева болест (ФБ) је ретка, моногенска болест, која се одликује веома
хетерогеном клиничком сликом изазваном променама у гену GLA, смештеном на
дугом краку хромозома Х. Услед нарушене функције лизозомалног ензима α-
галактозидазе А долази до нагомилавања Gb3 супстрата, што доводи до
мултисистемских оштећења. Прецизна молекуларно-генетичка дијагноза је
есенцијална како би се пацијентима омогућило правовремено лечење. У нашој
студији, анализирано је 95 испитаника суспектних на ФБ Сангеровим
секвенцирањем свих егзона и околних интронских региона гена GLA, након чега је
измерена релативна експресија код 6 пацијената. Генетичком анализом код 3
пацијента детектована је кодирајућа варијанта (p.D313Y), док је код 10 пацијената
детектована комбинација интронских варијанти, описаних као комплексни
интронски хаплотип (КИХ). КИХ1 (c.-10C>T, c.370-81_370-77delCAGCC, c.640-
16A>G, c.1000-22C>T), најчешћи хаплотип, детектован је код 7 (7,4%) пацијената.
Упркос нормалним биохемијским ...параметрима, резултати RT-qPCR методе
показали су снижен ниво експресије гена GLA у периферној крви за 9,1%, 7,4%,
46,3% код две пацијенткиње (КИХ1) и једне пацијенткиње код које је детектована
промоторска варијанта c.-10C>T, респективно, указујући на потребу додатних
анализа за коначно успостављање дијагнозе ФБ. Узевши у обзир да ефекат
интронских хаплотипова није функционално окарактерисан, наша студија указује
на важност анализирања интронских региона гена GLA као потенцијалних
генетичких модификатора ФБ.
Izvor:
Treći kongres biologa Srbije, 2022, 313-Izdavač:
- Beograd : Srpsko biološko društvo
Finansiranje / projekti:
- Ovaj rad je finansiran od strane Takeda GmbH, Serbia
Napomena:
- Knjiga sažetaka: Treći Kongres biologa Srbije, Zlatibor, Srbija 21 - 25. 9. 2022.
Institucija/grupa
Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvoTY - CONF AU - Parezanović, Marina AU - Stojiljković, Maja AU - Anđelković, Marina AU - Stevanović, Nina AU - Spasovski, Vesna AU - Ugrin, Milena AU - Komazec, Jovana AU - Tošić, Nataša AU - Pavlović, Sonja AU - Ćelić, Dejan AU - Vučenović, Jelica AU - Skakić, Anita PY - 2022 UR - https://imagine.imgge.bg.ac.rs/handle/123456789/1740 AB - Fabrijeva bolest (FB) je retka, monogenska bolest, koja se odlikuje veoma heterogenom kliničkom slikom izazvanom promenama u genu GLA, smeštenom na dugom kraku hromozoma H. Usled narušene funkcije lizozomalnog enzima α- galaktozidaze A dolazi do nagomilavanja Gb3 supstrata, što dovodi do multisistemskih oštećenja. Precizna molekularno-genetička dijagnoza je esencijalna kako bi se pacijentima omogućilo pravovremeno lečenje. U našoj studiji, analizirano je 95 ispitanika suspektnih na FB Sangerovim sekvenciranjem svih egzona i okolnih intronskih regiona gena GLA, nakon čega je izmerena relativna ekspresija kod 6 pacijenata. Genetičkom analizom kod 3 pacijenta detektovana je kodirajuća varijanta (p.D313Y), dok je kod 10 pacijenata detektovana kombinacija intronskih varijanti, opisanih kao kompleksni intronski haplotip (KIH). KIH1 (c.-10C>T, c.370-81_370-77delCAGCC, c.640- 16A>G, c.1000-22C>T), najčešći haplotip, detektovan je kod 7 (7,4%) pacijenata. Uprkos normalnim biohemijskim parametrima, rezultati RT-qPCR metode pokazali su snižen nivo ekspresije gena GLA u perifernoj krvi za 9,1%, 7,4%, 46,3% kod dve pacijentkinje (KIH1) i jedne pacijentkinje kod koje je detektovana promotorska varijanta c.-10C>T, respektivno, ukazujući na potrebu dodatnih analiza za konačno uspostavljanje dijagnoze FB. Uzevši u obzir da efekat intronskih haplotipova nije funkcionalno okarakterisan, naša studija ukazuje na važnost analiziranja intronskih regiona gena GLA kao potencijalnih genetičkih modifikatora FB. AB - Фабријева болест (ФБ) је ретка, моногенска болест, која се одликује веома хетерогеном клиничком сликом изазваном променама у гену GLA, смештеном на дугом краку хромозома Х. Услед нарушене функције лизозомалног ензима α- галактозидазе А долази до нагомилавања Gb3 супстрата, што доводи до мултисистемских оштећења. Прецизна молекуларно-генетичка дијагноза је есенцијална како би се пацијентима омогућило правовремено лечење. У нашој студији, анализирано је 95 испитаника суспектних на ФБ Сангеровим секвенцирањем свих егзона и околних интронских региона гена GLA, након чега је измерена релативна експресија код 6 пацијената. Генетичком анализом код 3 пацијента детектована је кодирајућа варијанта (p.D313Y), док је код 10 пацијената детектована комбинација интронских варијанти, описаних као комплексни интронски хаплотип (КИХ). КИХ1 (c.-10C>T, c.370-81_370-77delCAGCC, c.640- 16A>G, c.1000-22C>T), најчешћи хаплотип, детектован је код 7 (7,4%) пацијената. Упркос нормалним биохемијским параметрима, резултати RT-qPCR методе показали су снижен ниво експресије гена GLA у периферној крви за 9,1%, 7,4%, 46,3% код две пацијенткиње (КИХ1) и једне пацијенткиње код које је детектована промоторска варијанта c.-10C>T, респективно, указујући на потребу додатних анализа за коначно успостављање дијагнозе ФБ. Узевши у обзир да ефекат интронских хаплотипова није функционално окарактерисан, наша студија указује на важност анализирања интронских региона гена GLA као потенцијалних генетичких модификатора ФБ. PB - Beograd : Srpsko biološko društvo C3 - Treći kongres biologa Srbije T1 - Molekularna dijagnostika Fabrijeve bolesti kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom nepoznate etiologije T1 - Молекуларна дијагностика Фабријеве болести код пацијената са хроничном бубрежном инсуфицијенцијом непознате етиологије SP - 313 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1740 ER -
@conference{ author = "Parezanović, Marina and Stojiljković, Maja and Anđelković, Marina and Stevanović, Nina and Spasovski, Vesna and Ugrin, Milena and Komazec, Jovana and Tošić, Nataša and Pavlović, Sonja and Ćelić, Dejan and Vučenović, Jelica and Skakić, Anita", year = "2022", abstract = "Fabrijeva bolest (FB) je retka, monogenska bolest, koja se odlikuje veoma heterogenom kliničkom slikom izazvanom promenama u genu GLA, smeštenom na dugom kraku hromozoma H. Usled narušene funkcije lizozomalnog enzima α- galaktozidaze A dolazi do nagomilavanja Gb3 supstrata, što dovodi do multisistemskih oštećenja. Precizna molekularno-genetička dijagnoza je esencijalna kako bi se pacijentima omogućilo pravovremeno lečenje. U našoj studiji, analizirano je 95 ispitanika suspektnih na FB Sangerovim sekvenciranjem svih egzona i okolnih intronskih regiona gena GLA, nakon čega je izmerena relativna ekspresija kod 6 pacijenata. Genetičkom analizom kod 3 pacijenta detektovana je kodirajuća varijanta (p.D313Y), dok je kod 10 pacijenata detektovana kombinacija intronskih varijanti, opisanih kao kompleksni intronski haplotip (KIH). KIH1 (c.-10C>T, c.370-81_370-77delCAGCC, c.640- 16A>G, c.1000-22C>T), najčešći haplotip, detektovan je kod 7 (7,4%) pacijenata. Uprkos normalnim biohemijskim parametrima, rezultati RT-qPCR metode pokazali su snižen nivo ekspresije gena GLA u perifernoj krvi za 9,1%, 7,4%, 46,3% kod dve pacijentkinje (KIH1) i jedne pacijentkinje kod koje je detektovana promotorska varijanta c.-10C>T, respektivno, ukazujući na potrebu dodatnih analiza za konačno uspostavljanje dijagnoze FB. Uzevši u obzir da efekat intronskih haplotipova nije funkcionalno okarakterisan, naša studija ukazuje na važnost analiziranja intronskih regiona gena GLA kao potencijalnih genetičkih modifikatora FB., Фабријева болест (ФБ) је ретка, моногенска болест, која се одликује веома хетерогеном клиничком сликом изазваном променама у гену GLA, смештеном на дугом краку хромозома Х. Услед нарушене функције лизозомалног ензима α- галактозидазе А долази до нагомилавања Gb3 супстрата, што доводи до мултисистемских оштећења. Прецизна молекуларно-генетичка дијагноза је есенцијална како би се пацијентима омогућило правовремено лечење. У нашој студији, анализирано је 95 испитаника суспектних на ФБ Сангеровим секвенцирањем свих егзона и околних интронских региона гена GLA, након чега је измерена релативна експресија код 6 пацијената. Генетичком анализом код 3 пацијента детектована је кодирајућа варијанта (p.D313Y), док је код 10 пацијената детектована комбинација интронских варијанти, описаних као комплексни интронски хаплотип (КИХ). КИХ1 (c.-10C>T, c.370-81_370-77delCAGCC, c.640- 16A>G, c.1000-22C>T), најчешћи хаплотип, детектован је код 7 (7,4%) пацијената. Упркос нормалним биохемијским параметрима, резултати RT-qPCR методе показали су снижен ниво експресије гена GLA у периферној крви за 9,1%, 7,4%, 46,3% код две пацијенткиње (КИХ1) и једне пацијенткиње код које је детектована промоторска варијанта c.-10C>T, респективно, указујући на потребу додатних анализа за коначно успостављање дијагнозе ФБ. Узевши у обзир да ефекат интронских хаплотипова није функционално окарактерисан, наша студија указује на важност анализирања интронских региона гена GLA као потенцијалних генетичких модификатора ФБ.", publisher = "Beograd : Srpsko biološko društvo", journal = "Treći kongres biologa Srbije", title = "Molekularna dijagnostika Fabrijeve bolesti kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom nepoznate etiologije, Молекуларна дијагностика Фабријеве болести код пацијената са хроничном бубрежном инсуфицијенцијом непознате етиологије", pages = "313", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1740" }
Parezanović, M., Stojiljković, M., Anđelković, M., Stevanović, N., Spasovski, V., Ugrin, M., Komazec, J., Tošić, N., Pavlović, S., Ćelić, D., Vučenović, J.,& Skakić, A.. (2022). Molekularna dijagnostika Fabrijeve bolesti kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom nepoznate etiologije. in Treći kongres biologa Srbije Beograd : Srpsko biološko društvo., 313. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1740
Parezanović M, Stojiljković M, Anđelković M, Stevanović N, Spasovski V, Ugrin M, Komazec J, Tošić N, Pavlović S, Ćelić D, Vučenović J, Skakić A. Molekularna dijagnostika Fabrijeve bolesti kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom nepoznate etiologije. in Treći kongres biologa Srbije. 2022;:313. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1740 .
Parezanović, Marina, Stojiljković, Maja, Anđelković, Marina, Stevanović, Nina, Spasovski, Vesna, Ugrin, Milena, Komazec, Jovana, Tošić, Nataša, Pavlović, Sonja, Ćelić, Dejan, Vučenović, Jelica, Skakić, Anita, "Molekularna dijagnostika Fabrijeve bolesti kod pacijenata sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom nepoznate etiologije" in Treći kongres biologa Srbije (2022):313, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1740 .