Na raskršću puteva razgradnje plastike i produkcije biomaterijala
Crossing roads of plastic degradation and biomaterial production
Апстракт
Iako je već čitav vek prisutna u životima ljudi, plastika je i dalje jedan od
najraznovrsnijih, najčešće proizvođenih i korišćenih materijala. Nekada najveća prednost
plastike – izdržljivost – danas predstavlja veliki problem, jer je čini teško razgradivim
materijalom koji se gomila u životnoj sredini [1]. Najčešće korišćen pristup za odlaganje
ovog polimera je deponovanje, koje je pored ekološke pretnje ujedno i ekonomski izazov,
jer se ovakvim odlaganjem plastike gubi uložena energija i mogućnost za ponovnu upotrebu
materijala. Sa druge strane, biološki proces, zasnovan na enzimskoj razgradnji, pruža
nekoliko prednosti: blage uslove, nizak utrošak energije, i odsustvo opasnih hemikalija [2].
Poseban značaj enzimske razgradnje plastike je što obezbeđuje niz metabolita - polaznih
jedinjenja za proizvodnju novih vrednih polimera [3], čime se doprinosi uspostavljanju
cirkularne ekonomije kada su u pitanju plastični materijali.
Paralelno sa razvijanjem i unapređivanjem biološki...h pristupa u razgradnji plastičnog
otpada, istražuju se i ekološki prihvatljivi materijali koji bi mogli zameniti plastiku, kao što
je biorazgradiv biopolimer - bakterijska nanoceluloza (Slika 1). Zahvaljujući svojim
izvanrednim svojstvima kao što su mehanička čvrstoća, hidrofilnost, biokompatibilnost,
obnovljivost i netoksičnost, bakterijska nanocelloza ima potencijal za primenu u različitim
granama industrije [4]. Međutim, produkcija bakterijske nanoceluloze na industrijskoj skali
je otežana visokom cenom medijuma za rast bakterija proizvođača. Iz tog razloga su svetska
istraživanja poslednjih godina usmerena na optimizaciju produkcije bakterijske
nanoceluloze korišćenjem različitih vrsta otpada [5].
Кључне речи:
plastika / PLA / PET / bakterijska nanoceluloza / cirkularna ekonomija / bacterial nanocellulose / circular economyИзвор:
9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023, 2023, 9, 25-26Издавач:
- Beograd : Srpsko hemijsko društvo
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200042 (Универзитет у Београду, Институт за молекуларну генетику и генетичко инжењерство) (RS-MESTD-inst-2020-200042)
- Evropska Unija u okviru Horizon 2020 programa – projekat BioICEP evidencioni br. 870292
- Horizon Europe programa – projekat EcoPlastiC, evidencioni br. 101046758
Напомена:
- Knjiga izvoda: 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine Kladovo, 4-7. jun 2023. BOOK OF ABSTRACTS : 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection Kladovo, 4-7th June 2023
Институција/група
Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvoTY - CONF AU - Jeremić, Sanja PY - 2023 UR - https://imagine.imgge.bg.ac.rs/handle/123456789/1927 AB - Iako je već čitav vek prisutna u životima ljudi, plastika je i dalje jedan od najraznovrsnijih, najčešće proizvođenih i korišćenih materijala. Nekada najveća prednost plastike – izdržljivost – danas predstavlja veliki problem, jer je čini teško razgradivim materijalom koji se gomila u životnoj sredini [1]. Najčešće korišćen pristup za odlaganje ovog polimera je deponovanje, koje je pored ekološke pretnje ujedno i ekonomski izazov, jer se ovakvim odlaganjem plastike gubi uložena energija i mogućnost za ponovnu upotrebu materijala. Sa druge strane, biološki proces, zasnovan na enzimskoj razgradnji, pruža nekoliko prednosti: blage uslove, nizak utrošak energije, i odsustvo opasnih hemikalija [2]. Poseban značaj enzimske razgradnje plastike je što obezbeđuje niz metabolita - polaznih jedinjenja za proizvodnju novih vrednih polimera [3], čime se doprinosi uspostavljanju cirkularne ekonomije kada su u pitanju plastični materijali. Paralelno sa razvijanjem i unapređivanjem bioloških pristupa u razgradnji plastičnog otpada, istražuju se i ekološki prihvatljivi materijali koji bi mogli zameniti plastiku, kao što je biorazgradiv biopolimer - bakterijska nanoceluloza (Slika 1). Zahvaljujući svojim izvanrednim svojstvima kao što su mehanička čvrstoća, hidrofilnost, biokompatibilnost, obnovljivost i netoksičnost, bakterijska nanocelloza ima potencijal za primenu u različitim granama industrije [4]. Međutim, produkcija bakterijske nanoceluloze na industrijskoj skali je otežana visokom cenom medijuma za rast bakterija proizvođača. Iz tog razloga su svetska istraživanja poslednjih godina usmerena na optimizaciju produkcije bakterijske nanoceluloze korišćenjem različitih vrsta otpada [5]. PB - Beograd : Srpsko hemijsko društvo C3 - 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023 T1 - Na raskršću puteva razgradnje plastike i produkcije biomaterijala T1 - Crossing roads of plastic degradation and biomaterial production EP - 26 SP - 25 VL - 9 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1927 ER -
@conference{ author = "Jeremić, Sanja", year = "2023", abstract = "Iako je već čitav vek prisutna u životima ljudi, plastika je i dalje jedan od najraznovrsnijih, najčešće proizvođenih i korišćenih materijala. Nekada najveća prednost plastike – izdržljivost – danas predstavlja veliki problem, jer je čini teško razgradivim materijalom koji se gomila u životnoj sredini [1]. Najčešće korišćen pristup za odlaganje ovog polimera je deponovanje, koje je pored ekološke pretnje ujedno i ekonomski izazov, jer se ovakvim odlaganjem plastike gubi uložena energija i mogućnost za ponovnu upotrebu materijala. Sa druge strane, biološki proces, zasnovan na enzimskoj razgradnji, pruža nekoliko prednosti: blage uslove, nizak utrošak energije, i odsustvo opasnih hemikalija [2]. Poseban značaj enzimske razgradnje plastike je što obezbeđuje niz metabolita - polaznih jedinjenja za proizvodnju novih vrednih polimera [3], čime se doprinosi uspostavljanju cirkularne ekonomije kada su u pitanju plastični materijali. Paralelno sa razvijanjem i unapređivanjem bioloških pristupa u razgradnji plastičnog otpada, istražuju se i ekološki prihvatljivi materijali koji bi mogli zameniti plastiku, kao što je biorazgradiv biopolimer - bakterijska nanoceluloza (Slika 1). Zahvaljujući svojim izvanrednim svojstvima kao što su mehanička čvrstoća, hidrofilnost, biokompatibilnost, obnovljivost i netoksičnost, bakterijska nanocelloza ima potencijal za primenu u različitim granama industrije [4]. Međutim, produkcija bakterijske nanoceluloze na industrijskoj skali je otežana visokom cenom medijuma za rast bakterija proizvođača. Iz tog razloga su svetska istraživanja poslednjih godina usmerena na optimizaciju produkcije bakterijske nanoceluloze korišćenjem različitih vrsta otpada [5].", publisher = "Beograd : Srpsko hemijsko društvo", journal = "9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023", title = "Na raskršću puteva razgradnje plastike i produkcije biomaterijala, Crossing roads of plastic degradation and biomaterial production", pages = "26-25", volume = "9", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1927" }
Jeremić, S.. (2023). Na raskršću puteva razgradnje plastike i produkcije biomaterijala. in 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023 Beograd : Srpsko hemijsko društvo., 9, 25-26. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1927
Jeremić S. Na raskršću puteva razgradnje plastike i produkcije biomaterijala. in 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023. 2023;9:25-26. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1927 .
Jeremić, Sanja, "Na raskršću puteva razgradnje plastike i produkcije biomaterijala" in 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023, 9 (2023):25-26, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_1927 .