Molekularna karakterizacija mikroorganizama izolovanih iz kontaminirane životne sredine i njihova primena za degradaciju bis(2-hidroksietil) tereftalata
Аутори
Petronijević, N.Lješević, M.
Lončarević, B.
Joksimović, K.
Žerađanin, A.
Gojgić-Cvijović, G.
Beškoski, V.
Nikodinović-Runić, Jasmina
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Plastika kao izvor zagađenja postaje sve veći globalni problem. Većina plastike je
dizajnirana za jednokratnu upotrebu, što dodatno povećava količinu plastičnog otpada.
Usled preopterećenja zemlje i voda plastičnim otpadom neophodno je razviti procese koji
će omogućiti efikasno uklanjanje plastike iz životne sredine [1]. Polietilen-tereftalat (PET)
spada u najkorišćenije polimere za izradu plastike, te je neophodno naći efikasan način za
njegovu degradaciju. Kao povoljan metod degradacije PET plastike predlaže se enzimska
hidroliza korišćenjem mikroorganizama koji kao izvor ugljenika mogu koristiti PET [2].
Bis-(2-hidroksietil)-tereftalat (BHET) je intermedijer u izgradnji PET polimera, te je
korišćen kao model sistem za ispitivanje degradacije PET plastike [3].
Cilj ovog rada je bila identifikacija mikroorganizama koji potencijalno razgrađuju
BHET, kao i primena čistih kultura za degradaciju istog.
Tokom studije testirana je osetljivost mikroorganizama na antibiotike (penic...illin i
nalidiksinsku kiselinu). Praćena je pojava zona inhibicije 24h nakon zasejavanja
mikroorganizama. Nakon antibiograma rađeno je izolovanje DNK po protokolu za Grampozitivne
i Gram-negativne bakterije. Za svaki soj mikroorganizama umnoženi su geni za
16s rRNK lančanom reakcijom polimeraze (PCR). Rađena je preparativna agarozna
elektroforeza sa PCR produktima i DNK je ekstrahovana iz gela. Uzorci su poslati na
sekvenciranje i dobijene sekvence su spojene u programu BioEdit. Dobijene sekvence su
poređene u NCBI BLAST bazi podataka i identifikovani su rodovi izolovanih
mikroorganizama.
Ispitivana je degradacija BHET-a pomoću čistih kultura mikroorganizama, gde je
korišćena mineralna podloga, a jedan od izvora ugljenika bio je BHET. Inkubacija je trajala
14 dana, a degradacija je praćena u prvom i poslednjem danu inkubacije pomoću tankoslojne
hromatografije (TLC). Korišćen je sistem rastvarača benzen:dioksan:sirćetna kiselina
(90:25:4, v/v/v). Na slici 1 su prikazani rezultati TLC-a gde su korišćeni sojevi
Pseudomonas, Bacillus i Rhodococcus. Kao najefikasniji soj pokazao se Rhodococcus. Kako je pokazano da sami mikroorganizmi mogu da potpuno ili delimično
transformišu BHET, dalji eksperimenti će se odvijati u smeru ispitivanja potpune
degradacije pomoću konzorcijuma mikroorganizama.
Извор:
9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023, 2023, 133-134Издавач:
- Beograd : Srpsko hemijsko društvo
Финансирање / пројекти:
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200026 (Универзитет у Београду, Институт за хемију, технологију и металургију - ИХТМ) (RS-MESTD-inst-2020-200026)
- Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије, институционално финансирање - 200168 (Универзитет у Београду, Хемијски факултет) (RS-MESTD-inst-2020-200168)
- Evropska Unija u okviru Horizon 2020 programa za istraživanje i inovaciju (broj 870292, BioICEP)
Напомена:
- KNJIGA IZVODA: 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine Kladovo, 4-7. jun 2023. BOOK OF ABSTRACTS : 9th Symposium Chemistry and Environmental Protection Kladovo, 4-7th June 2023
Институција/група
Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvoTY - CONF AU - Petronijević, N. AU - Lješević, M. AU - Lončarević, B. AU - Joksimović, K. AU - Žerađanin, A. AU - Gojgić-Cvijović, G. AU - Beškoski, V. AU - Nikodinović-Runić, Jasmina PY - 2023 UR - https://imagine.imgge.bg.ac.rs/handle/123456789/2285 AB - Plastika kao izvor zagađenja postaje sve veći globalni problem. Većina plastike je dizajnirana za jednokratnu upotrebu, što dodatno povećava količinu plastičnog otpada. Usled preopterećenja zemlje i voda plastičnim otpadom neophodno je razviti procese koji će omogućiti efikasno uklanjanje plastike iz životne sredine [1]. Polietilen-tereftalat (PET) spada u najkorišćenije polimere za izradu plastike, te je neophodno naći efikasan način za njegovu degradaciju. Kao povoljan metod degradacije PET plastike predlaže se enzimska hidroliza korišćenjem mikroorganizama koji kao izvor ugljenika mogu koristiti PET [2]. Bis-(2-hidroksietil)-tereftalat (BHET) je intermedijer u izgradnji PET polimera, te je korišćen kao model sistem za ispitivanje degradacije PET plastike [3]. Cilj ovog rada je bila identifikacija mikroorganizama koji potencijalno razgrađuju BHET, kao i primena čistih kultura za degradaciju istog. Tokom studije testirana je osetljivost mikroorganizama na antibiotike (penicillin i nalidiksinsku kiselinu). Praćena je pojava zona inhibicije 24h nakon zasejavanja mikroorganizama. Nakon antibiograma rađeno je izolovanje DNK po protokolu za Grampozitivne i Gram-negativne bakterije. Za svaki soj mikroorganizama umnoženi su geni za 16s rRNK lančanom reakcijom polimeraze (PCR). Rađena je preparativna agarozna elektroforeza sa PCR produktima i DNK je ekstrahovana iz gela. Uzorci su poslati na sekvenciranje i dobijene sekvence su spojene u programu BioEdit. Dobijene sekvence su poređene u NCBI BLAST bazi podataka i identifikovani su rodovi izolovanih mikroorganizama. Ispitivana je degradacija BHET-a pomoću čistih kultura mikroorganizama, gde je korišćena mineralna podloga, a jedan od izvora ugljenika bio je BHET. Inkubacija je trajala 14 dana, a degradacija je praćena u prvom i poslednjem danu inkubacije pomoću tankoslojne hromatografije (TLC). Korišćen je sistem rastvarača benzen:dioksan:sirćetna kiselina (90:25:4, v/v/v). Na slici 1 su prikazani rezultati TLC-a gde su korišćeni sojevi Pseudomonas, Bacillus i Rhodococcus. Kao najefikasniji soj pokazao se Rhodococcus. Kako je pokazano da sami mikroorganizmi mogu da potpuno ili delimično transformišu BHET, dalji eksperimenti će se odvijati u smeru ispitivanja potpune degradacije pomoću konzorcijuma mikroorganizama. PB - Beograd : Srpsko hemijsko društvo C3 - 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023 T1 - Molekularna karakterizacija mikroorganizama izolovanih iz kontaminirane životne sredine i njihova primena za degradaciju bis(2-hidroksietil) tereftalata EP - 134 SP - 133 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2285 ER -
@conference{ author = "Petronijević, N. and Lješević, M. and Lončarević, B. and Joksimović, K. and Žerađanin, A. and Gojgić-Cvijović, G. and Beškoski, V. and Nikodinović-Runić, Jasmina", year = "2023", abstract = "Plastika kao izvor zagađenja postaje sve veći globalni problem. Većina plastike je dizajnirana za jednokratnu upotrebu, što dodatno povećava količinu plastičnog otpada. Usled preopterećenja zemlje i voda plastičnim otpadom neophodno je razviti procese koji će omogućiti efikasno uklanjanje plastike iz životne sredine [1]. Polietilen-tereftalat (PET) spada u najkorišćenije polimere za izradu plastike, te je neophodno naći efikasan način za njegovu degradaciju. Kao povoljan metod degradacije PET plastike predlaže se enzimska hidroliza korišćenjem mikroorganizama koji kao izvor ugljenika mogu koristiti PET [2]. Bis-(2-hidroksietil)-tereftalat (BHET) je intermedijer u izgradnji PET polimera, te je korišćen kao model sistem za ispitivanje degradacije PET plastike [3]. Cilj ovog rada je bila identifikacija mikroorganizama koji potencijalno razgrađuju BHET, kao i primena čistih kultura za degradaciju istog. Tokom studije testirana je osetljivost mikroorganizama na antibiotike (penicillin i nalidiksinsku kiselinu). Praćena je pojava zona inhibicije 24h nakon zasejavanja mikroorganizama. Nakon antibiograma rađeno je izolovanje DNK po protokolu za Grampozitivne i Gram-negativne bakterije. Za svaki soj mikroorganizama umnoženi su geni za 16s rRNK lančanom reakcijom polimeraze (PCR). Rađena je preparativna agarozna elektroforeza sa PCR produktima i DNK je ekstrahovana iz gela. Uzorci su poslati na sekvenciranje i dobijene sekvence su spojene u programu BioEdit. Dobijene sekvence su poređene u NCBI BLAST bazi podataka i identifikovani su rodovi izolovanih mikroorganizama. Ispitivana je degradacija BHET-a pomoću čistih kultura mikroorganizama, gde je korišćena mineralna podloga, a jedan od izvora ugljenika bio je BHET. Inkubacija je trajala 14 dana, a degradacija je praćena u prvom i poslednjem danu inkubacije pomoću tankoslojne hromatografije (TLC). Korišćen je sistem rastvarača benzen:dioksan:sirćetna kiselina (90:25:4, v/v/v). Na slici 1 su prikazani rezultati TLC-a gde su korišćeni sojevi Pseudomonas, Bacillus i Rhodococcus. Kao najefikasniji soj pokazao se Rhodococcus. Kako je pokazano da sami mikroorganizmi mogu da potpuno ili delimično transformišu BHET, dalji eksperimenti će se odvijati u smeru ispitivanja potpune degradacije pomoću konzorcijuma mikroorganizama.", publisher = "Beograd : Srpsko hemijsko društvo", journal = "9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023", title = "Molekularna karakterizacija mikroorganizama izolovanih iz kontaminirane životne sredine i njihova primena za degradaciju bis(2-hidroksietil) tereftalata", pages = "134-133", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2285" }
Petronijević, N., Lješević, M., Lončarević, B., Joksimović, K., Žerađanin, A., Gojgić-Cvijović, G., Beškoski, V.,& Nikodinović-Runić, J.. (2023). Molekularna karakterizacija mikroorganizama izolovanih iz kontaminirane životne sredine i njihova primena za degradaciju bis(2-hidroksietil) tereftalata. in 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023 Beograd : Srpsko hemijsko društvo., 133-134. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2285
Petronijević N, Lješević M, Lončarević B, Joksimović K, Žerađanin A, Gojgić-Cvijović G, Beškoski V, Nikodinović-Runić J. Molekularna karakterizacija mikroorganizama izolovanih iz kontaminirane životne sredine i njihova primena za degradaciju bis(2-hidroksietil) tereftalata. in 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023. 2023;:133-134. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2285 .
Petronijević, N., Lješević, M., Lončarević, B., Joksimović, K., Žerađanin, A., Gojgić-Cvijović, G., Beškoski, V., Nikodinović-Runić, Jasmina, "Molekularna karakterizacija mikroorganizama izolovanih iz kontaminirane životne sredine i njihova primena za degradaciju bis(2-hidroksietil) tereftalata" in 9. simpozijum Hemija i zaštita životne sredine sa međunarodnim učešćem, EnviroChem2023 (2023):133-134, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_imagine_2285 .